Izvor: Wikipedija
| "Ljudi" preusmjerava ovamo. Za likove iz tolkienovih djela, vidi Ljudi (Tolkien). |
Čovjek (
lat.
Homo sapiens) živo je
biće, koje ima visoko razvijen
mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, rješavanje problema, introspekciju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200 000 godina na prostoru
Afrike.
[1] Ljudska populacija danas ima oko 6,8 milijardi ljudi.
[2] Čovjek je misaono biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće (živi u
društvu), duhovno biće (razlikuje
dobro od
zla) i prirodno biće (dio je žive
prirode).
Životni ciklus [uredi]
Prenatalni razvoj [uredi]
Podrobniji članak o temi: Prenatalni razvoj čovjeka
Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban je
spolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putem
umjetne oplodnje. Do
začeća dolazi spajanjem
spermija i
jajne stanice u tijelu
majke. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46
kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput
spola, visine, boje kože itd. Na
DNK-a zapisane su sve potrebne
genetske informacije za daljni razvoj. Njih ima, toliko koliko bi stalo podataka u pet setova
Enciklopedije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK-a 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.
[3] Postepenim razvojem od prve stanice nastaje
embrij, a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili
fetus.
Od rođenja do starosti [uredi]
Žena rađa
dijete nakon obično devet mjeseci
trudnoće. Zbog spontanog ili namjernog
pobačaja, trudnoća se može prekinuti.
Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu
zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice.
Novorođenče je obično teško 3-4
kilograma i dugačko 50-60
centimetara.
Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.
Za vrijeme
puberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica događaju se prve
menstruacije i
ovulacije. Razvijaju se
spolni organi kod oba
spola.
Adolescencija je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja
osobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast
tijela uglavnom traje do 25. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).
U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i
obiteljskom planu. Zdrav i dobro uhranjen čovjek u prosjeku doživi 70-80
godina. Dokazano je da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.
[4] Smrt je prestanak
bioloških funkcija.
Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a
težina između 50 i 90 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.
Anatomija [uredi]
Podrobniji članak o temi: Anatomija čovjeka
Ljudsko tijelo sastoji se od
glave,
udova i
trupa. Oni se sastoje od
organa i različitih
tkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam.
Kosti i
mišići (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju
kretanje. Glavni dio čovjekova kostura čini
kralježnica, koja povezuje kosti udova, glave i trupa.
Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.
Fiziologija [uredi]
| Elementi u ljudskom tijelu
u osobe težine 60 kg |
| Element | Težina[5] | Postotak atoma[5] |
| Kisik | 38.8 kg | 25.5% |
| Ugljik | 10.9 kg | 9.5% |
| Vodik | 6.0 kg | 63.0% |
| Dušik | 1.9 kg | 1.4% |
| Ostali | 2.4 kg | 0.6% |
Podrobniji članak o temi: Fiziologija čovjeka
Fiziologija je
znanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi. Fiziologija se fokusira na
organe i
tkiva. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska je
fiziologiji životinja pa je mnogo spoznaja dobiveno
eksperimentima na
životinjama. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje
oblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio
medicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina
glukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalo
zdravlje. Prevladavajuća tema fiziologije je o
homeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Npr., mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine
vode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i različitih otpadnih produkata, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte.
Proučavanje promjene fizioloških procesa u bolesti jest
patofiziologija.
Evolucijski razvoj čovjeka [uredi]
Podrobniji članak o temi: Evolucija čovjeka
Danas je prihvaćena znanstveno dokazana teorija
evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz
primata.
Raširen je i pogled na njegov razvoj
kreacionizam, pseudoznanstveno-teološka teorija po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Kako se jedna teorija bavi načinom, a druga uzrokom čovjekovog nastanka one se, na prvi pogled, nužno ne isključuju.
Ljudska vrsta nastala je prije 3, 5 milijuna
godina u istočnoj
Africi. Moderni čovjek nastao je prije 400 000 godina. Danas na
Zemlji živi više od 6.5
milijarda ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak, da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106 400 000 000)
[6].
Većina živi u
Aziji (61,3%). Zatim slijede obje
Amerike (Južna Amerika ima 5,6%, a Sjeverna 7,7% svjetskog stanovništva),
Afrika (13%) i
Europa (11,9%) i Oceanija (0,5%).
[7] Čak 2,5 milijarda ljudi živi u
gradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja
trgovine, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.
Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je
Antarktika.
Čovjek prikuplja informacije kroz pet vidova osjetila:
Ujedinjeni narodi su donijeli Povelju o ljudskim pravima, dok je Povelja o pravima djeteta donesena
1989. godine.
.jpg)
