Čovjek
Izvor: Wikipedija
| "Ljudi" preusmjerava ovamo. Za likove iz tolkienovih djela, vidi Ljudi (Tolkien). |
| Suvremeni čovjek | ||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11 | ||||||||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||||||||
Status zaštite: Sigurni | ||||||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||
| | ||||||||||||||||||||
| Homo sapiens | ||||||||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||||||||
| | ||||||||||||||||||||
| Homo sapiens idaltu (izumrli) Homo sapiens sapiens |
Sadržaj[pokaži] |
Životni ciklus [uredi]
Prenatalni razvoj [uredi]
Podrobniji članak o temi: Prenatalni razvoj čovjekaDa bi nastalo novo ljudsko biće potreban je spolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putem umjetne oplodnje. Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice u tijelu majke. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. Na DNK-a zapisane su sve potrebne genetske informacije za daljni razvoj. Njih ima, toliko koliko bi stalo podataka u pet setova Enciklopedije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK-a 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete. [3] Postepenim razvojem od prve stanice nastaje embrij, a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili fetus.
Od rođenja do starosti [uredi]
Žena rađa dijete nakon obično devet mjeseci trudnoće. Zbog spontanog ili namjernog pobačaja, trudnoća se može prekinuti. Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice. Novorođenče je obično teško 3-4 kilograma i dugačko 50-60 centimetara.Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.
Za vrijeme puberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica događaju se prve menstruacije i ovulacije. Razvijaju se spolni organi kod oba spola. Adolescencija je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja osobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast tijela uglavnom traje do 25. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).
U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i obiteljskom planu. Zdrav i dobro uhranjen čovjek u prosjeku doživi 70-80 godina. Dokazano je da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina. [4] Smrt je prestanak bioloških funkcija. Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a težina između 50 i 90 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.
Anatomija [uredi]
Podrobniji članak o temi: Anatomija čovjekaLjudsko tijelo sastoji se od glave, udova i trupa. Oni se sastoje od organa i različitih tkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam. Kosti i mišići (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju kretanje. Glavni dio čovjekova kostura čini kralježnica, koja povezuje kosti udova, glave i trupa.
Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.
Fiziologija [uredi]
| Elementi u ljudskom tijelu u osobe težine 60 kg | ||
| Element | Težina[5] | Postotak atoma[5] |
|---|---|---|
| Kisik | 38.8 kg | 25.5% |
| Ugljik | 10.9 kg | 9.5% |
| Vodik | 6.0 kg | 63.0% |
| Dušik | 1.9 kg | 1.4% |
| Ostali | 2.4 kg | 0.6% |
Fiziologija je znanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi. Fiziologija se fokusira na organe i tkiva. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska je fiziologiji životinja pa je mnogo spoznaja dobiveno eksperimentima na životinjama. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje oblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio medicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina glukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalo zdravlje. Prevladavajuća tema fiziologije je o homeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Npr., mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine vode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i različitih otpadnih produkata, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte.
Proučavanje promjene fizioloških procesa u bolesti jest patofiziologija.
Evolucijski razvoj čovjeka [uredi]
Podrobniji članak o temi: Evolucija čovjeka
Albrecht Dürer, Adam i Eva
Raširen je i pogled na njegov razvoj kreacionizam, pseudoznanstveno-teološka teorija po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Kako se jedna teorija bavi načinom, a druga uzrokom čovjekovog nastanka one se, na prvi pogled, nužno ne isključuju.
Ljudska vrsta nastala je prije 3, 5 milijuna godina u istočnoj Africi. Moderni čovjek nastao je prije 400 000 godina. Danas na Zemlji živi više od 6.5 milijarda ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak, da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106 400 000 000) [6].
Većina živi u Aziji (61,3%). Zatim slijede obje Amerike (Južna Amerika ima 5,6%, a Sjeverna 7,7% svjetskog stanovništva), Afrika (13%) i Europa (11,9%) i Oceanija (0,5%).[7] Čak 2,5 milijarda ljudi živi u gradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.
Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je Antarktika.
Čovjek prikuplja informacije kroz pet vidova osjetila:
Ujedinjeni narodi su donijeli Povelju o ljudskim pravima, dok je Povelja o pravima djeteta donesena 1989. godine.
Nema komentara:
Objavi komentar